„Živjeti djelotvorno znači uvijek biti dobro informisan“ prikladna je izreka američkog kibernetičara Norberta Wienera koja ukratko opisuje društvenu ulogu novinara - da bude informisan i da informiše.

Sloboda novinara i medija dobar je indikator stanja u cjelokupnom društvu. Čuvajući i vlastitu slobodu, slobodu izražavanja, novinari su osuđeni na neprestano balansiranje između najrazličitijih izvora informacija i pritisaka koje oni neminovno donose. U potrazi za informacijama, novinari se susreću sa različitim oblicima ograničenja koja ih i danas (pre)često sputavaju u profesionalnom radu. Mnogobrojne manipulacije, sukobi javnog i privatnog interesa dešavaju se daleko od očiju javnosti. Pravo javnosti da zna istinu najglasnije zastupaju novinari.

Statistiku o tome koliko je novinara u potrazi za istinom „utišano“ širom svijeta vodi Međunarodna federacija novinara (IJF). Prema izvještajima IFJ-a, od početka 2015. godine ubijeno je 47 novinara. Organizacija „Reporteri bez granica“ navodi da su tokom 2015. godine u svijetu ubijena 24 novinara, a 158 ih je zatvoreno.

U ime javnosti, novinari i dalje hrabro istražuju priče o kriminalu, korupciji, ratnim zločinima, izvještavaju javnost sa prvih borbenih linija te nerijetko postaju žrtve svega navedenog. Strah i cenzura onemogućuju novinare da se fokusiraju na osnovna pravila struke koja su najčešće sadržana u većini novinarskih etičkih kodeksa, pravilnika ili medijskih zakona. Od novinara se bezrezervno zahtjeva: istinitost informacija, tačnost, objektivnost, solidarnost, brzina, odgovornost, nezavisnost, nepristrasnost i poštenje.

Da li će i autocenzura postati „vrlina“ zavisi isključivo od (nedostatka) direktne podrške javnosti. Koliko god nam se činilo da je novinarstvo profesija u kojoj se rijetko opraštaju greške, ohrabruje podatak iz istraživanja "Medijske slobode u BiH - uporedni izvještaj 2009. - 2015." generalne tajnice udruženja „BH novinari“ Borke Rudić da 80,6 posto bh. građana najviše vjeruje medijima.